facebook: I ♥ doctor blog
twitter: @DoctorMisha
misha | 10 Mart, 2015 10:00
Kraljevo, kraljevski !
Dan pre najvećeg sportskog događaja u istoriji Kraljeva (ali i ovog dela Srbije) sam u postu #DavisCup - Kraljevi tenisa u gradu kraljeva napisao: "I pored velikog komšijskog rivaliteta, ovo je za mene
jedan od onih mečeva gde nije najvažnije ko će pobediti (Iako je logično
za koga navijam). Kraljevo će svakako i u svakom smislu biti najveći
pobednik!". Već sutradan se pokazalo da sam bio u pravu: lekciju iz fer navijanja, poštovanja prema rivalu, gostoprimstva i sportskog duha su održali svi Kraljevčani koji su prisustvovali meču Srbija - Hrvatska u novoj Hali sportova. Ali bukvalno: SVI! Kraljevčani su pokazali da su kraljevi u navijanju! Hrvati su izuzetno
dočekani, što se nije desilo u istoriji susreta ove dve reprezentacije. Kulturno, civilizovano, sportski, gospodski, kraljevski!
Bravo Srbija! Navijači u Kraljevu pljeskali hrvatskoj himni!
"NADAM se da će publika u Kraljevu, koja će naravno navijati za nas, shvatiti da je to rivalstvo uz poštovanje, uvažavanje i viteštvo", rekao je najbolji srpski tenisač Novak Đoković u najavi dvoboja s Hrvatskom. Navijači Srbije poslušali su Đokovićevu molbu pa se prilikom intoniranja hrvatske himne nije čuo niti jedan zvižduk! Dapače, navijači su nakon himne pristojno zapljeskali i tako na najbolji mogući način pozdravili hrvatske sportaše. (Index.hr)
KRALJEVSKI DOČEK U KRALJEVU Pogledajte kako je cijela dvorana pljeskala hrvatskoj himni
I doista, domaćine treba samo pohvaliti, budući da se i naši tenisači i reporteri osjećaju izvrsno, a atmosfera u Kraljevu je prava sportska. Već smo prije pisali kako je u Kraljevu sve podignuto na najvišu razinu kako bi ogled Hrvatske i Srbije u Davis Cupu prošao kako i doliči ovakvom događaju.
I doista, domaćine treba samo pohvaliti, budući da se i naši tenisači i reporteri osjećaju izvrsno, a atmosfera u Kraljevu je prava sportska. Pogotovo je dojmljiv i za svaku pohvalu bio trenutak u kojem se bez ijednog zvižudka intonirala hrvatska himna - dapače, po završetku je ispraćena toplim pljeskom domaće publike. Tribine su bile ispunjene poznatim licima od kojih izdvajamo predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i nekadašnjeg teniskog asa Slobodana Živojinovića. (Jutarnji.hr)
Srpski izbornik: Ovaj meč pomjerio je granice u povijesti odigravanja mečeva između naših zemalja
"Kraljevčani su kraljevski navijali, sve je bilo sjajno. Utakmica protiv Hrvatske je pomjerila granice u povijesti odigravanja mečeva između ove dvije zemlje." (Index.hr)
Đoković: Zahvaljujem se Kraljevu i mi i Hrvati smo uživali
misha | 05 Mart, 2015 08:00
DAN KRALJEVA
je 07. oktobar - KRALJEVDAN, dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Sv.
Kralja Stefana Prvovenčanog, ktitora manastira Žiče. Njegove svete mošti
leže u manastiru Studenici, zadužbini njegovog oca Stefana Nemanje,
koja se takođe nalazi na teritoriji Kraljeva i spada u svetsku kulturnu
baštinu pod zaštitom UNESCO-a. Bogorodičina crkva u Studenici (XII vek) je
remek delo srednjovekovne umetnosti.
Studenicu i Žiču štitila je tvrđava Maglič, jedan od najbolje sačuvanih
srednjovekovnih zamkova u Srbiji.
URBANA MATRICA
- Kraljevo ima jedan od najstarijih urbanističkih planova na ovom
prostoru. U centru grada - savršeno pravilan krug do kojeg vode ulice
koje se, opet, ukrštaju pod pravim uglom. Taj plan nacrtao je
lično kralj Milan Obrenović, 1832. godine, kada je posetio tadašnji Karanovac,
zatraživši tepsiju sa peskom u koju je ucrtao krug. Tada su udareni temelji i sačuvan je urbanistički plan i mreža ulica sa kružnim trgom. Upravo tada, u čast
proglašenja Srbije za Kraljevinu, Karanovac menja i ime u Kraljevo! U središtu trga posvećenog Srpskim
ratnicima je spomenik koji predstavlja srpskog vojnika iz Velikog rata
sa puškom i zastavom (podignut je borcima za oslobođenje Srbije u
balkanskim i Prvom svetskom ratu). Vrh barjaka ovog bronzanog vojnika (koga Kraljevčani zovu "Milutin") baca senku na već iscrtane brojeve i smernice na pločniku trga i pokazuje koliko ima sati. Spomenik је danas jedan od upečatljivih simbola Kraljeva...
Za njih su u varoši pokraj Ibra ubrzo podignuti za to vreme izuzetno moderni stanovi. Tako da je u blizini fabrike nastala francuska kolonija, a Francuzi su se brzo uklopili u život nerazvijenog Kraljeva. Svoju kulturu i navike težili su da očuvaju pa su u koloniji otvorili francusku školu, malo dalje podigli katoličku crkvu, a pokraj ulaza u fabriku čak tri teniska terena.
Na ovim igralištima, prekrivenim crvenom šljakom, u početku su reketima udarali lopticu samo Francuzi, ali je tenis brzo zainteresovao i mlade Kraljevčane, posebno sinove i kćeri domaćih viđenijih i bogatijih ljudi. Prihvatili su i oni modu belih pantalona i suknji, istina znatno dužih nego sada, kao i „Batinih” belih patika... O tome svedoči i fotografija, koju je pre nekoliko godina kraljevačkom muzeju poklonila Maja Keršić iz Beograda. Na slici iz 1930. vidi se njena majka Jugoslava Ćirić Erdoglija kako u Kraljevu igra tenis, a snimak je napravila Katinka Erdoglija, koja je ovde imala jedan od prvih foto ateljea.
Tih godina održana su teniska takmičenja i nekoliko egzibicionih mečeva poznatih francuskih tenisera. Postoji čak i fotografija na kojoj se u sudijskoj stolici vidi gospodin Beaite, tadašnji direktor „Breginih” fabrika u Parizu... (Politika)
Danas u Kraljevu na četiri terena pokraj Ibra trenira
na stotine dece, a gradski klub je već tri godine prvoligaš. Dodela organizacije prvog kola Svetske grupe Dejvis kupa od 06. do 08. marta 2015. godine između Srbije i Hrvatske upravo "gradu kraljeva" se iz dana u dan pokazuje kao najbolji potez TSS i ITF!
misha | 07 Februar, 2015 15:00
Crnogorski Krim - Sutorina !
Onako kako su Sovjetski komunisti 1954. godine administrativno poklonili ruski Krim Ukrajini, u okviru SSSR-a, tako su i Jugoslovenski komunisti 1947. godine poklonili bosanskohercegovačku Sutorinu Crnoj Gori, u okviru SFRJ. (Sličnu paralelu sam povukao i u slučaju "srpskog Krima" - severnog Kosova, u postu Srbija u krimskom tamnom vilajetu.) Rusija je 2014. vratila Krim u svoj državni sastav. Može li i Bosna i Hercegovina vratiti Sutorinu?
Sutorina se do maja 1947. nalazila u sklopu NR Bosne i Hercegovine, ali je usmenim dogovorom između crnogorskih (Blažo Jovanović i Milovan Đilas) i bosanskohercegovačkih (Avdo Humo i Đuro Pucar Stari) komunista dodeljena NR Crnoj Gori, zajedno sa selima Igalo, Sušćepan, Prijevor, Ratiševina i Kruševice, čija ukupna površina iznosi 75 km². Pre toga je NR Bosna i Hercegovina u području Sutorine imala izlaz na Jadransko more i na bokokotorski zaliv u dužini od 7 kilometara obale. Tačnije, Sutorina je tada "razmenjena" sa CG za oblast Lovišta na Sutjesci, koje je pripalo BiH.
Do te 1947. godine Bosna i Hercegovina je dakle imala dva izlaza na more. Osim Neuma, u području Sutorine BiH je imala sedam kilometara morske obale. Sutorinu i Neum su Bosni i Hercegovini (tačnije Otomanskom carstvu) još 1718. godine poklonili Dubrovčani. Oni su to uradili kako se ne bi graničili s Mletačkom republikom! Ovo je potvrđeno Berlinskim kongresom (Sutorina kao deo BiH, pod Austrougarskom upravom), o čemu svedoče katastarske karte iz 1878. godine. Granica BiH i Crne Gore u predelu Sutorine nakon Drugog svetskog rata najverovatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Nezvaničnim dogovorom u jednom telefonskom razgovoru partijskih drugova- BiH je ostala bez Sutorine i time bez izlaza na otvoreno more. (Koliko je važan direktan pristup međunarodnim vodama svedoči i višedecenijski spor Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva, od 1991. do 2014. godine, koji je rešen tek nakon međunarodne arbitraže kojom je odblokiran (2008./09.) Hrvatski put u EU i kojom je Slovenija dobila (prošle, 2014. godine) pristup međunarodnim vodama.)
Zanimljiv podatak - Prema popisu iz 2003. godine u naselju Sutorina živi 478 punoletnih stanovnika: 66,22% Srba, 21,74% Crnogoraca, 0,82% Hrvata...
Kako je Sutorina izašla iz Trebinjskog sreza i BiH? 1937. godine je tadašnja država bila podeljena na devet banovina, da bi se eliminisale nacionalno-istorijske teritorije. Napravljeno je osam banovina po rekama i jedna primorska (u Splitu). Jedna od ovih banovina je bila Zetska banovina, po reci Zeti u Crnoj Gori. U tu banovinu su pored teritorije Crne Gore, definisane Berlinskim kongresom, ušli Trebinjski srez i Dubrovački srez. Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je tada doneo uredbu sa zakonskom snagom da se u okviru jedne banovine može neka opština prebaciti iz jednog sreza u drugi srez. Tako je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dve katastarske opštine, Kruševica i Sutorina. Kada su 1945. konstituisane federalne jedinice, Bosna i Hercegovina ulazi u Demokratsku Federativnu Jugoslaviju u granicama Berlinskog kongresa. Međutim, Crna Gora je u tišini zadržala te dve katastarske opštine.
Dve godine kasnije bosanskohercegovačke teritorije Sutorina, Igalo i Njivice ustupljene su internim dogovorom Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorsku teritoriju istočno od reke Sutjeske- Maglić, Kruševo i Vučevo. Prvi dokumentovani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podeli Crne Gore. Tada je Hercegnovskom okrugu pripala opština Igalo, u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.
Međutim, Parlament BiH nikad nije ustupio ovu oblast Crnoj Gori, a raspadom Jugoslavije je došlo do jedne vrlo komplikovane situacije jer je tada Sutorina bila pod pravnim okriljem Crne Gore. Problem je u tome što Crna Gora nije došla do vlasništva nad Sutorinom na pravni način. U Trebinju se danas ne mogu naći nikakvi dokumenti koji bi dokazali da je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dve katastarske opštine. Dogovor o Sutorini nikad nije potvrđen u parlamentima republika i ili tadašnjoj saveznoj skupštini. Sa pravnog aspekta Bosna i Hercegovina, koja je ušla sa svojim granicama, definisanim na Berlinskom kongresu, u Jugoslaviju, treba i da izađe u tim granicama. Uostalom, u avnojskim granicama (iz 1943.) je BiH i priznata 1992. godine...
U Parlamentu Bosne i Hercegovine ponovo je pokrenuto pitanje razgraničenja sa Crnom Gorom. Sarajevo preispituje već usaglašeni ugovora o granici sa Podgoricom, podnošenjem rezolucije o Sutorini kojom se traži da ta primorska teritorija bude vraćena u sastav Bosne i Hercegovine. Nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica, kategorični su Crnogorci, koji upozoravaju da je otvaranje pitanja granica destruktivno i opasnije po BiH nego po CG! Balkanska "igra međa" se nastavlja...
Srpsko more - Povratkom Sutorine Trebinju, Hercegovina (tačnije Republika Srpska) dobija izlaz na otvoreno more
Moj avatar je Doctor Misha:)))
Doktor za sve i svašta! Doktor koji od 2007. godine opipava puls Srbije!
★★★★★
Doctor Misha je neka vrsta moje "indijanske inicijacije"- gde imaš jedno ime dok sredina ne shvati ko si, a onda ti daju drugo (pravo) ime. Zahvaljujući ovom avataru sam ušao u blog svet i postao bloger. :)
« | Maj 2025 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |