Evropa, najskuplja srpska reč
Svakom ozbiljnom i racionalnom čoveku je odavno postalo jasno da dilema
"Kosovo ili Evropa?", ne postoji. Jedini izbor koji se postavlja pred
Srbiju je da se odluči hoće li u Evropsku uniju bez Kosova ili neće u
EU, takođe bez Kosova. Zbog realnog sagledavanja sopstvenih mogućnosti i interesa je važno da najvrednija reč
u svesti srpskih građana postane EVROPA.
SRBIJA i EU - Evropa, najskuplja srpska reč ?!
Prošle, 2011. godine, Srbija je hapšenjem i izručivanjem Tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu poslednjih begunaca osumnjičenih za ratne zločine- uklonila (činilo se) najveću prepreku na putu ka Evropskoj uniji. Međutim, odmah nakon rešavanja ovog decenijskog problema, nemačka kancelarka i najuticajnija osoba u EU, Angela Merkel nas je podsetila na još jedan nasleđeni problem od Miloševićevog režima koji treba rešiti: Kosovo!
"Normalizacija odnosa sa susedima" glasi ta čarobna formula za nastavak procesa evrointegracija naše zemlje. "Normalizacija" bi mogla da znači pronalaženje rešenja za odnose između Kosova i Srbije izuzev priznanja, od putovanja i trgovine do telekomunikacija, poštanskih usluga, kontrole granice/administrativne linije, železničkog transporta, kulture, sporta, energetike itd. Postoji mnoštvo primera entiteta koji su sarađivali bez priznavanja.
09. decembra 2011. godine Srbija nije dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji upravo zbog ove nove/stare prepreke. Da li će u februaru/martu 2012. biti drugačije, ostaje da se vidi ovih dana...
Put Srbije u EU, preko barikada na severu Kosova? (Jeton Mikullovci, "Koha Ditore")
Na današnji dan, 2008. godine- Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost. Tokom ove četiri godine, menjao sam način gledanja na pitanje statusa i nezavisnosti Kosova. Od verovanja da međunarodno pravo postoji do uverenja da je zakon jačeg ipak važniji. Ono što mi je dodatno pomoglo da sve to lakše prihvatim i razumem je knjiga "Ulje na vodi" poznate istoričarke Dubravke Stojanović. Nakon što sam pročitao istu, napisao sam poslednji kosovski post (pre više od pola godine!):
Kosovo (ni)je Srbija! U tom postu sam, uz koju reč o najverovatnijem konačnom rešenju pitanja Kosova, ukazao na vekovnu lošu politiku države prema ovoj bivšoj južnoj pokrajini- izdvojivši najbitnije delove iz istorije Srbije na Kosovu:
"...Niko od srpske elite nikada nije ni pomenuo stanovništvo Kosova. Ono o čemu se govori u tolikim govorima jeste samo „Kosovo“, neko u stvarnosti nepostojeće Kosovo – Kosovo bez ljudi.
Srbija je Kosovo izgubila upravo na tom pitanju. Kosovo za političke i intelektualne elite u Srbiji nikada nije podrazumevalo njegove stanovnike, već samo teritoriju, imaginarnu teritoriju istrgnutu iz vremena, iz realnosti. Kao neko polje, bez ljudi, u 1389. godini! Zbog toga mi se čini izlišnom rasprava o tome da li će Kosovo biti izgubljeno 2012. godine ili se to već dogodilo 1999., odnosno 2008. godine. Kada se uzmu u obzir svi relevantni podaci, mislim da se to dogodilo 1912. godine, onog istog trenutka kada je, pet vekova posle čuvene bitke, ta oblast pripojena srpskoj državi..."
Kosovsko zamršeno klupko - 17.februar na Misha.blog.rs:
Nezavisnost Republike Kosovo priznalo je 87 od 193 (45%) zemalja članica Ujedinjenih nacija. (Ono što je zanimljivo- Oman i Gvineja Bisao su povukli odluku o priznanju Kosova, iako na sajtu RKS ove dve države i dalje stoje na spisku zemalja od kojih je priznanje stiglo u Prištinu.) Svet je i dalje duboko podeljen po ovom pitanju. Ipak, ono što je pozitivno- u martu 2011. je počeo dijalog Beograda i Prištine u Briselu "o životnim pitanjima"! To je svakako jedini način na koji se problemi mogu rešavati u Evropi, u 21.veku!
U tom dijalogu najpre su postignuti dogovori o: slobodi kretanja i matičnim knjigama. Kada sam to čuo- obradovao sam se jer su se stvari konačno pokrenule sa mrtve tačke. Takođe, pomislio sam da ću u (ovom) redovnom februarskom postu o Kosovu pobrojati dugačak spisak dogovorenih stvari između dve strane koje će omogućiti normalniji život običnih ljudi koji na Kosovu žive.
Međutim, onda je usledila jednostrana akcija specijalnih kosovskih snaga ROSU s ciljem da se zauzme sever Kosova većinski naseljen Srbima, Srbi su odgovorili postavljanjem barikada, pale su žrtve i ranjavanja, upleli su se interesi lokalnih kriminalaca i političkih opozicionih partija iz Beograda, sa iskrenom željom običnih ljudi da njihove opštine ostanu deo Srbije. 14. i 15. februara 2012. (simbolično, na Dan državnosti) i pored protivljenja srpskih vlasti, održan je referenum o neprihvatanju kosovskih institucija u četiri opštine na severu (Kosovska Mitrovica, Zubin Potok, Zvečan, Leposavić).
Kada se danas pogleda sve ovo- rešenje pitanja Kosova i dalje izgleda veoma daleko, kao i evropska budućnost Srbije... Ovo nije prvi put da se konflikt smatra neukrotivim, ali istorija
pokazuje da su mnoge zemlje koje su međusobno surovo ratovale sada
najjači saveznici i vode druge u saradnju i prosperitet.
Coraxovim očima - Dijalog Beograda i Prištine u Briselu (2011./12.)
Ipak, u ovom dijalogu u Briselu koji vode šef beogradskog pregovaračkog tima Borko Stefanović i šefica pregovaračkog tima Prištine Edita Tahiri, uz posredovanje zvaničnika Evropske službe za spoljno delovanje Roberta Kupera, dogovoreno je sledeće:
-Sloboda kretanja i matične knjige:
Postignut je dogovor da Srbija Euleksu preda kopije matičnih knjiga čime je, na temelju srpskog zakona, obezbeđena zaštita podataka. Srbija će preko Euleksa od Prištine dobiti kopije matičnih knjiga čime je izbegnuto da Srbija daje originale matičnih knjiga jer je to pitanje državnog suvereniteta.
Kada je reč o slobodi kretanja, građani sa Kosova moćiće da koriste takozvane kosovske lične karte i vozačke dozvole, ali će im MUP Srbije na administrativnoj liniji izdati dva sertifikata - najpre jedan kojim će se utvrditi da je to samo administrativna kontrola posedovanja ličnih karata sa datumom. To znači da ne postoji pravni odnos sa dokumentima izdatim u Prištini. MUP Srbije će izdavati i sertifikat o posedovanju vozačke dozvole čime se ni na koji način ne prejudicira status Kosova jer će biti naznačeno da se ta dozvola koristi samo za upravljanje vozilom. Kada je reč o osiguranju vozila dogovoreno je da se uskoro sklopi sporazum dva osiguravajuća društva. Pošto na Kosovu postoje dve vrste registarskih tablica za vozila - sa oznakom "KS" (UNMIK) i "RKS" koje izdaje vlast Kosova, Stefanović je rekao da će tamošnji Srbi - na preporuku Beograda, "naravno uzeti tablice 'KS' koje su statusno neutralne i poznatije kao UNMIK tablice". S tim tablicama će moći da se kreću teritorijom cele Republike Srbije, uz regulisano pitanje osiguranja za vozila. Oni koji budu koristili "tablice 'RKS' - s grbom i atributima takozvane državnosti Kosova, neće moći da se kreću po ostatku Republike Srbije - moraće da koriste privremene tablice. (U februaru 2012. sam u okolini Kraljeva video kamion sa kosovskim registarskim tablicama (KS).)
-Priznavanje univerzitetskih diploma:
Beograd i Priština postigli su dogovor o uzajamnom priznavanju univerzitetskih diploma.
-Carinski pečat i katastarske knjige:
Dogovoreno je da na pečatu stoju naziv "Carina Kosova", bez bilo kakvih simbola kosovske državnosti, kao i da obe strane povuku trgovinski embargo.
-Integrisano upravljanje granicom:
Dogovor je postignut o integrisanom upravljanju granicom (evropski model) i podrazumeva zajedničko upravljanje carinskim, graničnim i policijskim službama.
Dijalog Beograda i Prištine: Proces usklađivanja interesa
Svaki dogovor su dve strane tumačile na svoj način. Mi bismo uvek "sačuvali suverenitet, integritet i nacionalni interes", a "komšije" bi istu stvar predstavile kao "još jedan korak Beograda ka priznanju ili čak direktno priznanje nezavisnosti." Opozicija je, što joj je i posao, kritikovala. Tako su srpska opozicija i kosovska pozicija (i obrnuto) često imale identične stavove.
Меđutim i pored ovih pomaka u dijalogu, saglasnost nije postignuta o učešću Prištine na reginalnim skupovima. "Za Prištinu je prihvatljivo da u regionalnim inicijativama Kosovo bude predstavljeno uz fusnotu u kojoj bi pisalo "bez prejudiciranja statusa", kaže Edita Tahiri. Fusnota prihvatljiva, ali samo uz upotrebu Rezolucije 1244, odgovara Borislav Stefanović." Regionalno predstavljanje Kosova kao da je najveća prepreka za napredak u dijalogu i dobijanje kandidature za EU? Poznati smo po tome da sve rešavamo u "minut do dvanaest" pa očekujem da će tako biti i ovog puta? Ili će nam Evropa malo pogledati kroz prste i dodeliti taj željeni status Srbiji...ali bez datuma za početak pregovora? Videćemo...

"Kud god da krenem tebi se vraćam ponovo..." - Ahtisari Plus (Tadić) ?!
Boris Tadić: Rešenje za Kosovo sa četiri ključne tačke:
-rešenje za sever Kosova
-zaštita kulturne baštine i manastira
-zaštita imovine i
-garancije za bezbednost Srba u enkavama
Predsednik Srbije je objasnio da njegov plan podrazumeva uviđanje realnosti i poziv za pronalaženje rešenja, najpre jer je "podela Kosova nemoguća pošto je ne žele velike sile", a s druge strane na severu Kosova očigledno postoji problem koji ni Priština ni međunarodna zajednica ne mogu da reše. "Osnovni okvir ovog plana je ustavno rešenje kojim Srbija neće
priznati nezavisnost Kosova i istovremeno jasan stav svih
najuticajnijih zemalja u međunarodnoj zajednici koje ne žele podelu
Kosova i Metohije. Plan je prezentovan manje više u svim glavnim gradovima u kojima se kreira politika.", rekao je Tadić.
Rešenje, ocenio je Tadić, mora da uzme u obzir srpske, ali i
albanske interese, a takođe mora u obzir uzeti i pozicije i interese
svih ključnih činilaca međunarodne politike, a pre svih stalnih
članica Saveta bezbednosti i uticajnih zemalja EU.
"Postoje mnogi modeli, od primera dve Nemačke, preko Južnog Tirola,
Olandskih ostrva, irskog modela (
tokom 2010. godine sam u postovima Kosovo kao Severna Irska i Rešenje kosovskog čvora?! pisao i o tome)
iz kojih treba izdvojiti ono što je
dobro i primenljivo na prostoru Kosova", kazao je Tadić, ocenivši da
je postizanje rešenja i kompromisa u interesu Srbije.
"Ovaj problem ugrožava naš razvoj, ekonomiju, međunarodni ugled i
položaj Srbije i našeg naroda. Ako ne idemo ka njegovom rešavanju,
samo ćemo dalje zaostajati, a zaostajaće i čitav region zapadnog
Balkana", kazao je Tadić.
Predsednik Srbije je izrazio uverenje da je "moguće pronaći rešenje
u kojem nema konačnih gubitnika, bez obzira na to što mnogi
međunarodni zvaničnici govore da je pitanje Kosova, proglašenjem
nezavisnosti, završeno".
"Takav pristup kosovskom pitanju je stavljanje problema pod tepih.
Problem postoji i više je nego očigledan. Ne možemo živeti u zaleđenom konfliktu jer će taj zaleđeni konflit pre
ili kasnije eskalirati i ponovo će neki ljudi gubiti živote na nekim
barikadama ili ko zna gde, kao što ne možemo živeti ni u ovakvom
trenutku u kome konflikt na niskom intenzitetu postoji, već moramo
pronaći rešenje", istakao je predsednik Srbije.
"Odvojeni" putevi RS i RKS u EU. (Jeton Mikullovci, "Koha Ditore")
Samo u 19. i 20. veku Srbija je ratovala deset puta. U dva veka moderne srpske
države- sedam puta, najčešće nasilno, smenjivane su dinastije i
celokupne državne elite. U vremenu od 1835. godine do
2006. promenjeno je jedanaest ustava. Deset puta izveden je, u
najvećem broju slučajeva drastičan, zaokret u spoljnoj politici.
Granice su menjane sedam puta: od ustaničke Srbije do Jugoslavije, i
nazad. Državno-pravni okvir promenjen je, takođe, sedam puta. Srbija je tri puta bila okupirana, tri
puta oslobođena, a Beograd je pet puta bio bombardovan.
Dobijanjem statusa
kandidata za članstvo Republike Srbije u Evropskoj uniji ove godine
imamo istorijsku šansu da treći vek moderne srpske države bude
totalno drugačiji od prethodna dva! Valjda nas je istorija
nečemu naučila...